Predstavljanjem izvornih pjesama i plesova Koprivničkog Ivanca te grizlice i čardaša pod nazivom Ja ću ljubit’, ja ću ljubit’ koga sam i prije  Društvo izvornog folklora sudjelovao je na Međunarodnom susretu folklornih u Orehovici, koji je održan u sklopu 6. Orehijade – Festivala oreha i sega ka kcoj ide  18. svibnja u organizaciji KUD-a Fijolica iz Orehovice. Ova manifestacija prikazala je pravo bogatstvo folklora, hrane, pića i rukotvorina. Birali su se naj-proizvodi od oraha: najbolja orehnjača, najljepši kolač, najbolji orehovec i najdeblji orah, a priznanje za najbolji orehovec u Koprivnički Ivanec donio je naš tamburaš Krunoslav Latin.

Dječja skupina Društva izvornog folklora Koprivnički Ivanec redovno sudjeluje županijskim smotrama. Ove godine održana je 16.  Smotra dječjeg folklora u domaćinstvu KUD-a Grgura Karlovčana iz Kalinovca, na kojoj se naša mješovita skupina predstavila prikazom Ivanec je lepo selo, vu njemu je se veselo,  u kojem su izveli plesove i pjesme: Ivanec je lepo selo, Šiblike, Igraj kolo i Moldovan te igre i brojalice u kojima medo ide u dućan i u šumicu.

Na smotri je nastupilo je oko tristo malih folkloraša okupljenih u 12 folklornih skupina i predstavili su brojalice, igrice, pjesme i plesove svog kraja.

Foto: KKŽ

Ivanečke vezilje vrlo su aktivne. Vrijedno uvježbavaju vještinu izrade ivanečkog veza pa izvorne rukotvorine i narodnu nošnju predstavljaju u domovini i inozemstvu.

I ove godine predstavnice ivanjskih vezilja sudjelovale su 3. ožujka na okupljanju Kajkavaca u Koncertnoj dvorani Lisinski u Zagrebu, gdje su predstavljanjem živopisnog  ivanečkog veza posjetitelje podsjetile na tradicijske vrijednosti i izvornu baštinu i tako doprinijele uspjehu ove turističko-gospodarske i kulturno-umjetničke manifestacije u organizaciji Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Varaždinske i Zagrebačke županije, Grada Zagreba i Radio Kaja.

Nakon Zagreba, ivanečki vez i druga nematerijalna baština s područja Koprivničko-križevačke županije predstavljeni su 12. i 13. travnja u organizaciji županijske Turističke zajednice na Hrvatskom danu na Uskrsnom sajmu u Krakovu u Poljskoj. Tom prigodom, osim nematerijalne baštine, postavljene su dvije velike i dvije male Pisanice od srca oslikane u maniri naive, predstavljena podravska i prigorska glazba te autohtoni proizvodi.

Read More

Zimska škola hrvatskoga folklora održana je u Koprivnici od 3. do 12. siječnja 2019. u organizaciji Hrvatske matice iseljenika 25. godinu zaredom. Polazilo ju je devedesetak plesača, pjevača i svirača tradicijskih glazbala iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Australije, Mađarske, Norveške i Sjedinjenih Američkih Država.

Ovogodišnja Zimska škola i njen završni koncert obuhvatili su program plesova, izvornih napjeva, nošnji i glazbala hrvatskog jadranskog područja, južne Hercegovine i plesove Hrvata Boke kotorske, no jedno od predavanja bilo je predstavljanje izvorne baštine Koprivničnog Ivanca koje su 7.1. održale predstavnice Društva izvornog folklora Koprivnički Ivanec. Predsjednica DIF-a Gordana Horvat upoznala je polaznike škole s djelovanjem Društva i predstavila priručnik Ivanečki vez – izvorni vez Koprivničkog Ivanca.  Polaznicima je prikazana izvorno odjevena nošnja Koprivničkog Ivanca, nakon čega su vezilje održale radionicu izrade ivanečkog veza. Radionica je zainteresirala mnoge folklorašice i  folkloraše da se okušaju u ovom umijeću, izrađujući motiv vurice.  Uz radionicu bila je postavljena izložba radova i dijelova nošnje s ivanečkim vezom.

Fotografije u nastavku…

Read More

Nastup dječje skupine Društva izvornog folklora Koprivnički Ivanec u bilogorskoj Kapeli održan je 20. listopada 2018. g.  Treću godinu zaredom uputili smo se autobusom na putovanje u Kapelu. Na odredištu dočekale su nas plesačice odrasle skupine KUD-a ‘Bilogora Kapela’ koje su nas smjestile u učionice gdje smo oblačili naše nošnje i čekali nastup. Cijela manifestacija održala se u školi. Mi smo se u pratnji naših tamburaša predstavili scenskim prikazom Medo je izgubio papučicu, ajmo otkriti koje je boje! Barbara i Tea u igri Laste prolaze čvrsto su držale most, a Teina ekipa je bila jača u potezanju.  Okretali smo se i u igri Šiblike, Luka je tražio koje boje je papučica u igri Išo medo u šumicu, a Katarina je sve pomela u igri Šic mic micika. Otpjevali i otplesali smo i pjesmu Ivanec je lepo selo i ples Moldovan.

Nakon nastupa svih sudionika domaćini su podijelili darove i zahvalnice svakom društvu. Potom su slijedile igre u kojima smo i mi sudjelovali.  U ruljenju kukuruza natjecali su se Patrik i Mihaela, u slaganju kocena Barbara i Leon, a u prenošenju klipova kukuruza s kocenom trčali su Lucija, Mateo i Ema. Poslije igri bila je večera, a nakon nje družili smo se s domaćinima i drugim društvima na igralištu. Kad je počeo padati mrak polako smo sparkirali naše stvari i krenuli prema svojim kućama. U autobusu na povratku posebno dobro smo se zabavili.

Mihaela Salajec, članica dječje skupine DIF-a Kop. Ivanec

Udruga žena Bregi organizirala je 28. listopada u Koprivničkim Bregima radionicu pod nazivom Očuvanje nematerijalne kulturne baštine podravskog kraja. Tom prigodom domaćini su predstavili bregofsku pitu, Udruga žena grada Đurđevca pogaču z oreji i Udruga žena Virje podravsku mazanicu, dok je skupina vezilja Društva izvornog folklora Koprivnički Ivanec prikazala umijeće izrade ivanečkog veza uz prigodnu izložbu radova s ivanečkim vezom.

Društvo izvornog folklora Koprivnički Ivanec, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao i Biblioteka Podravskog zbornika Muzeja grada Koprivnice bogatiji su za prvi cjelovit priručnik umijeća izrade ivanečkog veza pod nazivom Ivanečki vez – izvorni vez Koprivničkog Ivanca. Nakladnik tristo primjeraka priručnika je Muzej grada Koprivnice. Projekt Muzeja realiziran je uz pomoć Ministarstva kulture kao program javnih potreba u kulturi RH i u partnerstvu s Društvom izvornog folklora, čije su članice Gordana Horvat i Renata Kotur Jakupić istražile i dokumentirale tematiku ovog jedinstvenog bogatog veza, uz podršku više kustosice Marije Mesarić, autorice predgovora,  i uz recenziju Zrinke Studen iz mjerodavnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, dok su fotografije i grafički dizajn djelo Matije Jakupića.

U priručniku je na 40 stranica, ilustriranih s čak 100 fotografija, pojašnjeno po čemu je ivanečki vez jedinstven u svijetu, što ga to karakterizira i na kojim dijelovima nošnje se nalazi. Opisani su bodovi kojima se ivanečki vez izrađuje te je sama izrada slikovno prikazana. Navedene su boje i njihove kombinacije koje se isključivo koriste i materijali na kojima se našivava. Detaljno su obrađeni svi motivi ivanečkog veza na plečkima, poculicama i ropcima našitakima:  steze i loncoki, vurice, ružice, detelina i list deteline,  srca i srčeka, ljiljani – leluje, žito ili klasje, žirek, tratinčica, veliki i mali tulipani, kruna, velike i male ruže, cvetje s podolja, livadno cvijeće, hrastov list, čičak i cvet čička, frke i točkanje. Ovi motivi, nastali iz inspiracije prirodom i seoskim okruženjem, precizno su opisani i prikazani izdvojeno kao samostalni motivi i potom kao dio cjeline na predmetu na kojem su izvezeni, a prikazan je i sam postupak vezenja bez nacrta i shema. Priručnik završava tekstom o djelovanju DIF-ove skupine vezilja i radionice ivanečkog veza te suvremenoj primjeni ivanečkog veza.

Read More

Treću godinu zaredom Društvo izvornog folklora Koprivnički Ivanec u suradnji s Upravom za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH aktivni je sudionik obilježavanja Dana europske baštine. Ovogodišnja tema obilježavanja bila je umjetnost dijeljenja, u okviru koje je DIF 7. listopada u Osnovnoj školi u Koprivničkom Ivancu organizirao predavanje pod nazivom (Ne)poznavanje narodne nošnje Koprivničkog Ivanca kod neizvornih  korisnika u amaterskom i profesionalnom folklorizmu.

Stanovnici  mjesta Koprivnički Ivanec,  Pustakovec, Goričko, Kunovec i  Botinovec baštinici su jedinstvenog ivanečkog veza i izvorne ivanečke narodne nošnje, koju taj vez obilježava. Ova nošnja značajno se razlikuje od drugih tradicionalnih nošnji u Podravini, ali  u javnosti i među neautohtonim korisnicima u okviru amaterskog i profesionalnog izvođenja folklornih koreografija nedovoljno se poznaje izgled i predstavlja naziv nošnje, ne ističe se teritorijalna pripadnost nošnje te se nedovoljno koristi  izvoran oblik veza i nošnje, o čemu svjedoči znatan broj fotografija i snimaka nastupa objavljenih na društvenim mrežama i na internetskim stranicama kulturno-umjetničkih društava i folklornih ansambala koji nošnju koriste. Javnost općenito nije dovoljno upoznata s izvornim izgledom nošnje Koprivničkog Ivanca, čemu dodatno pridonose neizvorni korisnici koji ivanjsku baštinu predstavljaju kroz loše, nepravilno, neuredno i neizvorno odjevene nošnje, što izaziva nezadovoljstvo i ljutnju kod izvornih korisnika koji baštine i njeguju nasljeđe svojih roditelja i predaka.

Najčešća nepravilnost kod predstavljanja ivanjske narodne nošnje je nepotpunost nošnje: na nošnji udane žene u nastupima nekih KUD-ova i FA nedostaje kožulec (prsluk) ili poculica (vezena kapica) pa je žena odjevena kao djevojka, a ima oglavlje udane žene ili obratno. Ispod ropca  (velike trokutne marame s omčama od vune) često nedostaje peča (marama od bijelog tila sa šlingom). U svečanom obliku nošnje poculica često nema pantlina (svilene trake s cvjetnim motivima i šikom), a kad i ima, pogrešno je postavljen na poculicu. Većina djevojaka i žena ima loše odjeven robec, na leđima je postavljen previsoko pa mu se vrh ne vidi ispod kožulca, a krajevi su zavezani tako da vise sve do ruba robače ili uopće nisu zavezani, kod premalih ropci.  Poculica je često postavljena na glavu ili prenisko ili previsoko. Frtun (pregača na falde) mnogo puta je prekratak ili predug u odnosu na rub robače. Događa se i korištenje dijelova koji pripadaju drugoj nošnji, primjerice međimurskog rupca,  ili nošenje plečka s naopako sašivenim vezenim dijelom rukava ili nošenje košulje iz neke druge nošnje.

Read More

U okviru inozemnog gostovanja Društva izvornog folklora Koprivnički Ivanec u organizaciji Općine Demandice u Slovačkoj i općine Koprivnički Ivanec skupina vezilja DIF-a sudjelovala je na manifestaciji u sklopu projekta Europa za građane. Naše vezilje su za sudionike iz Poljske, Mađarske, Rumunjske i Slovačke i za posjetitelje priredbe priredile izložbu radova s ivanečkim vezom i prikazale umijeće izrade našeg jedinstvenog kulturnog dobra. Iako jezik nije bio barijera za razgovor i ugodna druženja sa Slovacima, za domaćine je posebno pripremljen i letak o ivanečkom vezu na slovačkom jeziku, kako bi još bolje upoznali ivanečku kulturnu baštinu, koja ih je već na prvi pogled oduševila.