Dječja skupina DIF-a na Županijskoj smotri folklora

Dječja skupina Društva izvornog folklora Koprivnički Ivanec redovno sudjeluje županijskim smotrama. Ove godine održana je 16.  Smotra dječjeg folklora u domaćinstvu KUD-a Grgura Karlovčana iz Kalinovca, na kojoj se naša mješovita skupina predstavila prikazom Ivanec je lepo selo, vu njemu je se veselo,  u kojem su izveli plesove i pjesme: Ivanec je lepo selo, Šiblike, Igraj kolo i Moldovan te igre i brojalice u kojima medo ide u dućan i u šumicu.

Na smotri je nastupilo je oko tristo malih folkloraša okupljenih u 12 folklornih skupina i predstavili su brojalice, igrice, pjesme i plesove svog kraja.

Foto: KKŽ

Ivanečki vez u Zagrebu, Krakovu, Koprivnici…

Ivanečke vezilje vrlo su aktivne. Vrijedno uvježbavaju vještinu izrade ivanečkog veza pa izvorne rukotvorine i narodnu nošnju predstavljaju u domovini i inozemstvu.

I ove godine predstavnice ivanjskih vezilja sudjelovale su 3. ožujka na okupljanju Kajkavaca u Koncertnoj dvorani Lisinski u Zagrebu, gdje su predstavljanjem živopisnog  ivanečkog veza posjetitelje podsjetile na tradicijske vrijednosti i izvornu baštinu i tako doprinijele uspjehu ove turističko-gospodarske i kulturno-umjetničke manifestacije u organizaciji Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Varaždinske i Zagrebačke županije, Grada Zagreba i Radio Kaja.

Nakon Zagreba, ivanečki vez i druga nematerijalna baština s područja Koprivničko-križevačke županije predstavljeni su 12. i 13. travnja u organizaciji županijske Turističke zajednice na Hrvatskom danu na Uskrsnom sajmu u Krakovu u Poljskoj. Tom prigodom, osim nematerijalne baštine, postavljene su dvije velike i dvije male Pisanice od srca oslikane u maniri naive, predstavljena podravska i prigorska glazba te autohtoni proizvodi.

Već tradicionalno, izložba ivanečkog veza sastavni je dio i manifestacije Koprivničko-križevačke županije Dani travnjaka, održane 4. i 5. svibnja na koprivničkom Sajmištu.

Naslovna foto: Dani travnjaka

Foto Kajkavci u Lisinskom

      

Foto: Uskrsni sajam u Krakovu

     

Folklorna škola u Koprivnici

Zimska škola hrvatskoga folklora održana je u Koprivnici od 3. do 12. siječnja 2019. u organizaciji Hrvatske matice iseljenika 25. godinu zaredom. Polazilo ju je devedesetak plesača, pjevača i svirača tradicijskih glazbala iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Australije, Mađarske, Norveške i Sjedinjenih Američkih Država.

Ovogodišnja Zimska škola i njen završni koncert obuhvatili su program plesova, izvornih napjeva, nošnji i glazbala hrvatskog jadranskog područja, južne Hercegovine i plesove Hrvata Boke kotorske, no jedno od predavanja bilo je predstavljanje izvorne baštine Koprivničnog Ivanca koje su 7.1. održale predstavnice Društva izvornog folklora Koprivnički Ivanec. Predsjednica DIF-a Gordana Horvat upoznala je polaznike škole s djelovanjem Društva i predstavila priručnik Ivanečki vez – izvorni vez Koprivničkog Ivanca.  Polaznicima je prikazana izvorno odjevena nošnja Koprivničkog Ivanca, nakon čega su vezilje održale radionicu izrade ivanečkog veza. Radionica je zainteresirala mnoge folklorašice i  folkloraše da se okušaju u ovom umijeću, izrađujući motiv vurice.  Uz radionicu bila je postavljena izložba radova i dijelova nošnje s ivanečkim vezom.

            

 

  

      .     

 

 

Mali folkloraši gostovali u Kapeli

Nastup dječje skupine Društva izvornog folklora Koprivnički Ivanec u bilogorskoj Kapeli održan je 20. listopada 2018. g.  Treću godinu zaredom uputili smo se autobusom na putovanje u Kapelu. Na odredištu dočekale su nas plesačice odrasle skupine KUD-a ‘Bilogora Kapela’ koje su nas smjestile u učionice gdje smo oblačili naše nošnje i čekali nastup. Cijela manifestacija održala se u školi. Mi smo se u pratnji naših tamburaša predstavili scenskim prikazom Medo je izgubio papučicu, ajmo otkriti koje je boje! Barbara i Tea u igri Laste prolaze čvrsto su držale most, a Teina ekipa je bila jača u potezanju.  Okretali smo se i u igri Šiblike, Luka je tražio koje boje je papučica u igri Išo medo u šumicu, a Katarina je sve pomela u igri Šic mic micika. Otpjevali i otplesali smo i pjesmu Ivanec je lepo selo i ples Moldovan.

Nakon nastupa svih sudionika domaćini su podijelili darove i zahvalnice svakom društvu. Potom su slijedile igre u kojima smo i mi sudjelovali.  U ruljenju kukuruza natjecali su se Patrik i Mihaela, u slaganju kocena Barbara i Leon, a u prenošenju klipova kukuruza s kocenom trčali su Lucija, Mateo i Ema. Poslije igri bila je večera, a nakon nje družili smo se s domaćinima i drugim društvima na igralištu. Kad je počeo padati mrak polako smo sparkirali naše stvari i krenuli prema svojim kućama. U autobusu na povratku posebno dobro smo se zabavili.

Mihaela Salajec, članica dječje skupine DIF-a Kop. Ivanec

  

    

   

       

Čuvanje podravske kulturne baštine

Udruga žena Bregi organizirala je 28. listopada u Koprivničkim Bregima radionicu pod nazivom Očuvanje nematerijalne kulturne baštine podravskog kraja. Tom prigodom domaćini su predstavili bregofsku pitu, Udruga žena grada Đurđevca pogaču z oreji i Udruga žena Virje podravsku mazanicu, dok je skupina vezilja Društva izvornog folklora Koprivnički Ivanec prikazala umijeće izrade ivanečkog veza uz prigodnu izložbu radova s ivanečkim vezom.

Priručnik Ivanečki vez – izvorni vez Koprivničkog Ivanca

Društvo izvornog folklora Koprivnički Ivanec, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu kao i Biblioteka Podravskog zbornika Muzeja grada Koprivnice bogatiji su za prvi cjelovit priručnik umijeća izrade ivanečkog veza pod nazivom Ivanečki vez – izvorni vez Koprivničkog Ivanca. Nakladnik tristo primjeraka priručnika je Muzej grada Koprivnice. Projekt Muzeja realiziran je uz pomoć Ministarstva kulture kao program javnih potreba u kulturi RH i u partnerstvu s Društvom izvornog folklora, čije su članice Gordana Horvat i Renata Kotur Jakupić istražile i dokumentirale tematiku ovog jedinstvenog bogatog veza, uz podršku više kustosice Marije Mesarić, autorice predgovora,  i uz recenziju Zrinke Studen iz mjerodavnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, dok su fotografije i grafički dizajn djelo Matije Jakupića.

U priručniku je na 40 stranica, ilustriranih s čak 100 fotografija, pojašnjeno po čemu je ivanečki vez jedinstven u svijetu, što ga to karakterizira i na kojim dijelovima nošnje se nalazi. Opisani su bodovi kojima se ivanečki vez izrađuje te je sama izrada slikovno prikazana. Navedene su boje i njihove kombinacije koje se isključivo koriste i materijali na kojima se našivava. Detaljno su obrađeni svi motivi ivanečkog veza na plečkima, poculicama i ropcima našitakima:  steze i loncoki, vurice, ružice, detelina i list deteline,  srca i srčeka, ljiljani – leluje, žito ili klasje, žirek, tratinčica, veliki i mali tulipani, kruna, velike i male ruže, cvetje s podolja, livadno cvijeće, hrastov list, čičak i cvet čička, frke i točkanje. Ovi motivi, nastali iz inspiracije prirodom i seoskim okruženjem, precizno su opisani i prikazani izdvojeno kao samostalni motivi i potom kao dio cjeline na predmetu na kojem su izvezeni, a prikazan je i sam postupak vezenja bez nacrta i shema. Priručnik završava tekstom o djelovanju DIF-ove skupine vezilja i radionice ivanečkog veza te suvremenoj primjeni ivanečkog veza.

U sklopu ovog projekta održano je i desetak radionica umijeća izrade ivanečkog veza pod vodstvom Gordane Horvat, namijenjenih djeci školskog uzrasta. Motiv vurice prvi je od motiva koji polaznici uče našivavati jer je to polazište za ostale motive. Radionice su polučile veliki uspjeh i interes polaznika za ivanečki vez.

Promocije priručnika provedene su u sklopu obilježavanja Dana europske kulturne baštine 2018.  U Galeriji Mijo Kovačić u Koprivnici održana je 20. rujna prva promocija priručnika Ivanečki vez – izvorni vez Koprivničkog Ivanca. Prisutnima su se obratili zamjenica gradonačelnika Grada Koprivnice Ksenija Ostriž, ravnatelj Muzeja grada Koprivnice Robert Čimin i viša kustosica Marija Mesarić, konzervatorica Zrinka Studen i autorice Gordana Horvat i Renata Kotur Jakupić. Priručnik je također predstavljen u Osnovnoj školi u Koprivničkom Ivancu 7. listopada, kada se uz autore projekta prisutnima obratio i načelnik Općine Koprivnički Ivanec Mario Švegović. Tom prigodom postavljena je prigodna izložba dijelova nošnji i predmeta prikazanih u publikaciji te je održano i predavanje o nepoznavanju narodne nošnje i izvornog veza Koprivničkog Ivanca kod amaterskih i profesionalnih folklornih udruga.

Autorice priručnika izrazile su zadovoljstvo što su svojim volonterskim angažmanom doprinijele važnoj ulozi Društva izvornog folklora kao nositelja zaštite i pomocije ivanečkog veza – kulturnog dobra RH i zahvalile su Muzeju grada Koprivnice na inicijativi, prilici i podršci za izradu ove prijeko potrebne abecede ivanečkog veza.

Društvo izvornog folklora ovim putem zahvaljuje koprivničkoj Podravki na donaciji za tiskanje sto primjeraka publikacije kao i svima koji su pridonijeli nastanku priručnika.

  

  

 

 

 

Dani EU Baštine: (Ne)poznavanje izvorne nošnje Koprivničkog Ivanca

Treću godinu zaredom Društvo izvornog folklora Koprivnički Ivanec u suradnji s Upravom za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH aktivni je sudionik obilježavanja Dana europske baštine. Ovogodišnja tema obilježavanja bila je umjetnost dijeljenja, u okviru koje je DIF 7. listopada u Osnovnoj školi u Koprivničkom Ivancu organizirao predavanje pod nazivom (Ne)poznavanje narodne nošnje Koprivničkog Ivanca kod neizvornih  korisnika u amaterskom i profesionalnom folklorizmu.

Stanovnici  mjesta Koprivnički Ivanec,  Pustakovec, Goričko, Kunovec i  Botinovec baštinici su jedinstvenog ivanečkog veza i izvorne ivanečke narodne nošnje, koju taj vez obilježava. Ova nošnja značajno se razlikuje od drugih tradicionalnih nošnji u Podravini, ali  u javnosti i među neautohtonim korisnicima u okviru amaterskog i profesionalnog izvođenja folklornih koreografija nedovoljno se poznaje izgled i predstavlja naziv nošnje, ne ističe se teritorijalna pripadnost nošnje te se nedovoljno koristi  izvoran oblik veza i nošnje, o čemu svjedoči znatan broj fotografija i snimaka nastupa objavljenih na društvenim mrežama i na internetskim stranicama kulturno-umjetničkih društava i folklornih ansambala koji nošnju koriste. Javnost općenito nije dovoljno upoznata s izvornim izgledom nošnje Koprivničkog Ivanca, čemu dodatno pridonose neizvorni korisnici koji ivanjsku baštinu predstavljaju kroz loše, nepravilno, neuredno i neizvorno odjevene nošnje, što izaziva nezadovoljstvo i ljutnju kod izvornih korisnika koji baštine i njeguju nasljeđe svojih roditelja i predaka.

Najčešća nepravilnost kod predstavljanja ivanjske narodne nošnje je nepotpunost nošnje: na nošnji udane žene u nastupima nekih KUD-ova i FA nedostaje kožulec (prsluk) ili poculica (vezena kapica) pa je žena odjevena kao djevojka, a ima oglavlje udane žene ili obratno. Ispod ropca  (velike trokutne marame s omčama od vune) često nedostaje peča (marama od bijelog tila sa šlingom). U svečanom obliku nošnje poculica često nema pantlina (svilene trake s cvjetnim motivima i šikom), a kad i ima, pogrešno je postavljen na poculicu. Većina djevojaka i žena ima loše odjeven robec, na leđima je postavljen previsoko pa mu se vrh ne vidi ispod kožulca, a krajevi su zavezani tako da vise sve do ruba robače ili uopće nisu zavezani, kod premalih ropciPoculica je često postavljena na glavu ili prenisko ili previsoko. Frtun (pregača na falde) mnogo puta je prekratak ili predug u odnosu na rub robače. Događa se i korištenje dijelova koji pripadaju drugoj nošnji, primjerice međimurskog rupca,  ili nošenje plečka s naopako sašivenim vezenim dijelom rukava ili nošenje košulje iz neke druge nošnje.

Kod ivanjske izvorne nošnje važno je i odijevanje prema dobi i statusu žene. Crni vezeni robec nose samo stare žene i nepravilno ga je vidjeti na djevojci. Udane žene nose poculicu i oblače kožulec na robec, pa kada određeni KUD ili FA nema dovoljno nošnji da se članice obuku sukladno svojim godinama, ako se već vrlo mlada djevojka odjene kao udana žena ili žena srednjih godina kao djevojka, tada bi trebalo barem poštivati sastav i izgled nošnje i oglavlja određenog za djevojku odnosno za udanu ženu. Često djevojke imaju kosu ispletenu u dvije pletenice i zajedno povezane mašnom, iako izvorno naše djevojke nose isključivo jednu pletenicu. U izvođenju podravskih koreografija koristi se prikaz Ivanjskih svati kada često mladenka nosi venec koji ne pripada ivanjskoj nošnji.

U prigodama snimanja televizijskih priloga o folklornim priredbama osobe koje nose nošnju ponekad opisuju dijelove nošnje na sebi, pa iako osoba nije iz kajkavskog govornog područja, ona bi trebala znati čiju nošnju nosi (to se ne može zvati nošnjom Podravine i Prigorja jer mjesta na tom području imaju različitu izvornu nošnju) i navesti izvorne nazive dijelova nošnje, primjerice da se frtun ne zove ni fertun, ni pregača ni kecelja, a pletenica nije pletenka već kita.  Na nekim kulturnim manifestacijama, čak i izborima ljepote, voditeljica ili natjecateljice koriste ivanjsku nošnju, pri čemu neizvornim odijevanjem čine štetu promociji naše nošnje. Tu je i pitanje šminkanja i nakita. Razumljiva je želja djevojaka i žena da se uljepšaju za javni nastup, no kako se za izvorni prikaz ivanjske nošnje od „šminke“ može koristiti samo blago rumenilo na obrazima i usnama, a od nakita samo kraluš, iglica i vjenčani prsten –  teška šminka, moderni nakit i lak na noktima uz ivanjsku nošnju su neprihvatljivi.

U svemu ovome najveći problem je izrada vezenih dijelova nošnje od strane osoba kojima nije poznato umijeće izrade ivanečkog veza i njegova zaštita kao kulturnog dobra RH.  Ivanečki vez jedinstven je u svijetu. Svi motivi ivanečkog veza našivavaju bez gotovih shema i nacrta. To je sitan vez koji zahtijeva vještinu, uvježbanost, strpljenje, posvećenost i maštovitost vezilje. U ivanečkom vezu vrste i oblici motiva zadani te vrste i kombinacije boja točno određene. Iskusna vezilja koja dnevno provede oko tri do četiri sata na našivavanju poculicu će izraditi za dva mjeseca, a rukave plečka za godinu dana. Koliko to nije prepoznato u folklornoj javnosti govori činjenica da se DIF-u javljaju folklorna društva sa zamolbom da im se u dva-tri sata pokaže izrada ivanečkog veza, kako bi  oni mogli napraviti nošnje za svoje potrebe. Takav odnos prema našoj baštini dovodi do toga da u opticaju ima dosta poculica i plečki predmeta s pojednostavljenim ili čak potpuno iskrivljenim vezom.

Da bi se smanjile ovakve situacije, Muzej grada Koprivnice u suradnji s DIF-om Koprivnički Ivanec izdao je priručnik Ivanečki vez – izvorni vez Koprivničkog Ivanca koji opisuje osnove umijeća izrade ivanečkog veza i koji je ovom prilikom predstavljen sudionicima predavanja.

Uz predavanje i promociju priručnika, skupina vezilja DIF-a priredila je izložbu predmeta prikazanih u priručniku kao i svojih radova s ivanečkim vezom, dok su mlade vezilje okupljenima prikazale svoje umijeće našivavanja.

***

Neki primjeri narušavanja izvornosti ivanečkog veza i nošnje

Loše oglavlje (kosa nije u poculici, pantlin nije dobro stavljen):

 

Loše obučeni ropci (vrh ropca je previsoko, krajevi nisu zavezani ili vise sve do ruba robače):

 

 

Treba biti jedna pletenica, ne dvije:

 

To nije ivanečki vez, ni na rukavima ni na poculici: 

 

Ovako ne izgledaju nit’ ivanjska mlada nit’ ivanjska dekla….

    

 

 

Ivanečki vez u projektu Europa za građane

U okviru inozemnog gostovanja Društva izvornog folklora Koprivnički Ivanec u organizaciji Općine Demandice u Slovačkoj i općine Koprivnički Ivanec skupina vezilja DIF-a sudjelovala je na manifestaciji u sklopu projekta Europa za građane. Naše vezilje su za sudionike iz Poljske, Mađarske, Rumunjske i Slovačke i za posjetitelje priredbe priredile izložbu radova s ivanečkim vezom i prikazale umijeće izrade našeg jedinstvenog kulturnog dobra. Iako jezik nije bio barijera za razgovor i ugodna druženja sa Slovacima, za domaćine je posebno pripremljen i letak o ivanečkom vezu na slovačkom jeziku, kako bi još bolje upoznali ivanečku kulturnu baštinu, koja ih je već na prvi pogled oduševila.

    

Gostovanje u Slovačkoj

Folklorna baština mjesta s područja župe Koprivničkog Ivanca i izvorni ivanečki vez predstavljeni su od 28. do 30. rujna o.g. u Demandicama u Slovačkoj. Članovi Društva izvornog folklora Koprivnički Ivanec i predstavnici Općine Koprivnički Ivanec sudjelovali su na manifestaciji održanoj u organizaciji Općine Demandice sklopu programa Europa za građane, financiranog sredstvima Europske unije, koji je uključio još i predstavnike Poljske, Mađarske i Rumunjske.  Tom je prilikom potpisane su i deklaracije o međusobnoj suradnji.

Društvo izvornog folklora Koprivnički Ivanec u ovo gostovanje puno gostoprimstva i vedrine domaćina uključilo se s odraslom folklornom i tamburaškom skupinom, pojačanom mladim sviračima, i skupinom vezilja. U folklornom dijelu programa DIF se predstavio kroz dva odlično prihvaćena nastupa u kojima su predstavljene pjesme i plesovi Koprivničkog Ivanca i okolice te je postavljena izložba radova s ivanečkim vezom.

   

   

     

3. Ivanečke kresnice

I ove godine naši najmanji nastavili su tradiciju svojih starih. U subotu 8.9.2018. godine u našem Koprivničkom Ivancu, održane su treće Ivanečke kresnice. Djeca su i ove godine plesala, igrala i zabavila se. Sve je počelo oko 16 sati kada smo se svi okupili pred školom. Tamo smo se poslikali i krenuli u mimohod prema Društvenom domu. Iza Društvenog doma čekala nas je okrijepa i naš dragi prijatelj Lino! Lino je bio presretan kad nas je vidio u tolikom broju.

Nakon pozdravljanja s Linom krenuo je kulturno-umjetnički program. Naši voditelji uvodnu riječ prepustili su predsjednici Društva izvornog folklora, Gordani Horvat. Ona je svima zaželjela lijep provod i dobru zabavu, a nakon lijepih riječi krenuli smo s nastupima. Prvi su nastupili domaćini sa spletom igara Medo je izgubio papučicu, ajmo otkriti koje je boje. Nakon domaćina, na pozornicu su nam stigli dragi prijatelji iz KUD-a Bilogora Kapela,  koji su svoj nastup nazvali Oj Ivane, livadare. Donijeli su nam na dar ručno rađene džemove od smokvi i grožđa. Treći je nastupio FA Zagreb-Markovac s dječjim pjesmama i plesovima iz međimurskog kraja. Predstavio se i KUD Stari Graničar iz Cirkvene sa spletom dječjih pjesama i plesova Pilići. I kao posljednji, ali jednako važan predstavio se KUD Seljačka sloga iz Donje Dubrave. Svoj nastup nazvali su Naše prvo kolo.  Sva društva bila su nagrađena velikim pljeskom.

Nakon kulturno-umjetničkog programa, svi smo se presvukli i izašli van. Vani su bili postavljeni poligoni za stare igre koje su igrali naši djedovi i bake. Jedna od igara bilo je skakanje u vrećama. Svi smo navijali najbolje što smo mogli, ali na kraju ipak samo najbolji pobjeđuje. Najbolja je bila Lana Špoljar iz KUD-a Bilogora Kapela. Nakon skakanja u vreći, natjecali smo se u koturanju koluta. Bilo je jako napeto, a pobjedila je Sara Špoljar koja je također iz KUD-a Bilogora Kapela. Napeta igra koturanja koluta je završila, ali mi smo krenuli dalje jer su nam preostala još dva natjecanja. Ove godine predstavila se još jedna stara igra. Pospremanje obroči na količ pokazalo se kao najteža igra, a u njoj je pobjedio FA Zagreb-Markovac. Zadnja igra bila je slaganje koci od kocenja. U dvije minute desilo se svašta. Koci su se samo rušili, ali natjecatelji nisu odustajali. Najviši kotec napravili su folkloraši iz KUD-a Bilogore Kapele.

Poslije žustrih igara, Lino je svim pobjednicima uručio njihove nagrade, koje nam je pripremila naša draga Podravka. Poslije nagrada, svi smo zajedno otišli unutra pojesti pizzu i popiti sok, a kasnije smo se još malo bolje upoznali i podružili. Hvala svima koji su i ove godine bili dio naše manifestacije, onima koji su djeci omogućili radost i veselje, a do sljedeće godine veliki pozdrav!

Tea Salajec,

članica dječje skupine DIF-a Kop. Ivanec